Mevlana Ebu’l-A‘la Mevdudi
(1903,Indija-1979,SAD)
|
|
Ime i prezime:
Ebu-l-Ala Mevdudi
|
|
Datum i mjesto rodjenja:
1903, Indija
|
|
Kontakt adresa:
|
Kratka biografija:
Mevlana Ebu’l-A‘la Mevdudi (1903-1979) je bio islamski političar, najsistematičniji i jedan od najutjecajnijih i najplodnijih savremenih islamskih mislilaca. Njegove ideje su ostavile traga na reformističkim školama i pokretima od Indonezije do Maroka. Godine 1941. g. osnovao je intelektualno najrespektabilniji islamski pokret današnjice, Džema’ati islami. Kao indijski pandan egipatskoj Muslimanskoj braći, Džema’at je integristički pokret koji islam razumijeva kao koncept i način života. Od svog osnivanja igra značajnu ulogu u historiji i politici Potkontinenta.
Mevdudi je rođen u Aurangabadu u porodici čiji su preci bili šejhovi čištijskog tarikata. Njegov otac je bio među prvim studentima na Aligarhu mada na njemu nije dugo ostao. Prvo obrazovanje Mevdudi je stekao u krugu porodice na arapskom i urdu jeziku. Mevdudijevo poznavanje arapskog je bilo takvo da je u 14. g. na urdu preveo djelo Qasima Emina, El-Mer’etu ‘džedide. Inicijalno je podržavao Indijski kongres, te bio aktivan u Pokretu za hilafet. U periodu 1921-24 uređivao je tadašnja dva glasila Udruženje indijske uleme. U istom periodu uspio steći diplomu iz islamskih nauka (idžazetnamu) postavši tako deobandski ‘alim. Ovo je malo poznat detalj iz njegove biografije koji ni on sam iz nekog razloga nije posebno naglašavao.
Neuspjeh Pokreta za hilafet 1924. predstavljao je prekretnicu u Mevdudijevu životu koji gubi vjeru u nacionalizam, postaje sve sumnjičaviji prema Indijskom kongresu i udaljava se od proindijskog Udruženja indijske uleme. On polahko počinje zagovarati islamsku antikolonijalističku platformu. Kada je 1925. g. mladi musliman ubio hinduističkog lidera koji je predvodio napore na prevjeravanju muslimana u “pradjedovsku” vjeru – hinduizam, islam je bio optužen za podršku nasilju. Mevdudi je uzeo na sebe da pojasni stav islama prema upotrebi sile. Rezultat je bila njegova knjiga Džihad u islamu, jedna od najartikuliranijih eksplikacija na temu džihada napisana od strane reformističkih mislilaca kojom je Mevdudi potvrdio svoje mjesto među muslimanskim autorima.
Tri godine kasnije Mevdudi je preselio u Hajderabad i počeo intenzivno pisati. Tu je nastalo djelo Ka razumijevanju islama, tu je pustio i bradu i počeo nositi indo-muslimansku odjeću i počeo zagovarati odvojenu kulturnu domovinu za muslimane Indije. Hajderabad je u to vrijeme bio posljednje uporište muslimanske političke vlasti istina ovisno o V. Britaniji. Godine 1932. Mevdudi kupuje izdavačka parava časopisa Terdžumanu ‘l-Kur’an koji je potom postao forum za njegova mišljenja, a 1938. postaje direktor Daru ‘l-islama, vjersko-obrazovnog projekta koga je začeo Muhammed Iqbal u Pathankutu, u Pendžabu, gdje je Mevdudi osmislio model islamske zajednice koja će predvoditi reformu islama u Indiji.
Cijelo vrijeme je bio aktivan u političkim debatama podjednako kritkujući i Muslimansku ligu i pro-Kongresne muslimane – prve zbog sekularizma, a druge zbog izdaje muslimanskih interesa. Ubrzo napušta Daru ‘l-islam i odlazi na Islami koledž u Lahoreu gdje dolazi na ideju stvaranja organizacije-stranke. U avgustu 1941. Mevdudi sa grupom istomišljenika osniva Jama‘at-i Islami (Islamsku stranku). Indija je podijeljena prije nego je organizacija dovoljno ojačala da bi imala značajnijeg uticaja na razvoj događaja. Po podjeli Indije Mevdudi dijeli organizaciju na pakistansku i indijsku. Preokupacija samog Mevdudija postaje uspostava islamske države u Pakistanu i pisanje islamskog ustava. Zbog tih svojih aktivnosti i zbog odbijanja da da vjerski legitimitet akciji vladinih snaga u Kašmiru proglašen je neprijateljem države i zatvoren između 1948-1950. Četiri godine kasnije ponovo je zatvoren i osuđen na smrt pod optužbom da je poticao nemire svojim tekstovima protiv ahmedija. Godine 1954. presuda biva poništena a on pušten na slobodu. Još je dva puta zatvaran 1964. i 1967. zbog opozicije režimu Ejjuba Hana. nakon izbornog neuspjeha 1970. g. podnosi ostavku na mjesto predsjednika (emira) organizacije. Iako je i dalje ostao uticajan u stranci, većinu vremena je provodio pišući. Umro je u Buffalu (New York) 22. 9. 1979. g. Njegovoj dženazi u Lahoreu prisustvovalo je više od milion ljudi.
Iako politički aktivan nikada nije zapostavio pisanje. Njegov komentar Kur’ana Tefhimu ‘l-Kur’an (1942-1972) i danas je jedan od najčitanijih komentara na urdu jeziku. On je ujedno i prvi koji je definirao i popularizirao termine kao što su “islamska država”, “islamska revolucija” i “islamska ideologija”. Kao i za ostale revivaliste, za Mevdudija je društvena akcija logički kraj vjerske pobožnosti, a vjera je sredstvo društvenog djelovanja. Ipak, Mevdudi nikada nije zagovarao nasilje u promoviranju islama, a idealnu islamsku državu je definirao kao “teodemokratiju” ili “demokratski hilafet”.
Ahmet Alibasic
|
Bibliografija:
|
|
