Ebu ‘l-Hasen ‘Ali en-Nedevi
(1914,Indija-1999,Indija)
|
|
Ime i prezime:
Ebu-l-Hasen_Ali En-Nedevi
|
|
Datum i mjesto rodjenja:
1914, Indija
|
|
Kontakt adresa:
|
Kratka biografija:
Islamski mislilac i radnik Ebu ‘l-Hasen ‘Ali en-Nedevi (1914-1999) je svojom mišlju, knjigama i inicijativama obilježio čitavu jednu epohu. Objavio je desetine djela na arapskom i urdu jeziku od kojih su mnoge prevođene na druge jezike. Predavao je na skoro svim važnijim univerzitetima u islamskom svijetu. Osnovao je čitav niz važnih islamskih institucija i organizacija, bio član brojnih akademija i upravnih odbora, te predsjedavao mnoštvom indijskih i međunarodnih naučnih i vjerskih tijela uključujući Nedvetu ‘l-‘ulema, AIMPLB i Oxfordski islamski centar. Dobitnik je Fejsalove nagrade za 1980., emiratske nagrade “Ličnost godine” za 1999. Iste godine dobio je nagradu sultana Bruneja koju dodjeljuje Okfordski islamski centar.
Nedvetu ‘l-‘ulema i njihov Daru ‘l-‘ulum. Skupina uleme i intelektualaca koja je zauzela središnje mjesto na islamskoj sceni Indije između konzervativnog deobandskog i prozapadnog aligarhskog kruga jeste ona koja se 1893. g. okupila u Lucknowu i osnovala Nedvetu ‘l-‘ulema, drugu veliku muslimansku vjersku organizaciju u Indiji. Nedvetu ‘l-‘ulema’ je utemeljena sa ciljem da zagovarajući umjereni kurs u tumačenju islama pokuša premostiti jaz između uleme svih usmjerenja i moderno obrazovanih muslimana i tako ostvari preduslove za moralnu, vjersku i obrazovnu reformu i progres muslimana. Pored ovog jaza suptilni kufr u formi izolacije vjere od praktičnog života i posvemašnje sekularizacije identificiran je kao jedna od bolesti muslimanskog ummeta koja zaslužuje zaseban tretman. Među ciljevima koje su osnivači Nedve još postavili pred sebe bila je i reforma, odnosno modernizacija nastavnih planova i programa islamskih teoloških institucija i razumijevanje šeriata na temelju Kur’ana i Sunneta a u kontekstu modernih problema.
Da bi ostvarila neke od zacrtanih ciljeva Nedve je 1898. osnovala svoj Daru ‘l-‘ulum koji je ubrzo stekao ugled moderne institucije muslimanskog vjerskog obrazovanja. Jedna od ključnih ličnosti u osnivanju i ranom razvoju ove institucije bio je poznati historičar i biograf Muhammed Šibli Nu‘mani (vidi niže). Glavni cilj Daru ‘l-‘uluma je integracija i sinteza klasičnog islamskog i modernog obrazovanja. Cilj mu je proizvesti vjerske lidere širokih vidika koji će dobro poznavati izvore islama, ali i savremene okolnosti, te raditi na jedinstvu muslimana. U tom smislu posebna pažnja se posvećuje izučavanju nekih modernih nauka, te arapskog, urdu, perzijskog i engleskog jezika. Neki od alima iz ovoga kruga široko su čitani i na arapskom i engleskom, poput već spomenutog Nu’manija, Sejjida Ebu ‘l-Hasena ‘Ali en-Nedevija (um. 31.12.1999) i drugih. Nekoliko posljednjih decenija Daru ‘l-‘ulum je bilježio značajne uspjehe i doživio međunarodnu afirmaciju pod vođstvom rahmetli Mevlana Sejjida Ebu ‘l-Hasena ‘Ali en-Nedevija.
Daru ‘l-‘ulum pruža obrazovanje od osnovnog do doktorskog. U svojih 110 ogranaka ima oko 4000 studenata i trenutno zapošljava 131 profesora i 103 administrativna radnika. U osnovne škole Daru ‘l-‘uluma svake godine se upiše oko 2500 učenika od kojih mnogi uče hifz. Broj magistranata se kreće oko pedeset u jednoj akademskoj godini. Institucija nudi nekoliko specijalističkih programa za studente koji primarno govore engleski ili dolaze izvan Indije. Nedvetu ‘l-‘ulema ima i nekoliko akademija, istraživačkih centara, te bogatu biblioteku i izdavačku djelatnost. Njegov časopis na arapskom El-Ba‘su ‘-l-islami široko je čitan u muslimanskom svijetu, a donedavni rektor Daru ‘l-‘uluma, Sejjid Ebu ‘l-Hasen ‘Ali en-Nedevi bio je pokretač i utemeljitelj Lige islamske književnosti (Rabitatu ‘l-edebi ‘l-islami) 1405. h.g. u Mekki, a dobitnik je i Fejsalove nagrade 1980. Da ništa drugo nisu učinili osim što su ambasadori dobre volje između različitih grupacija muslimanske inteligencije i što su pokrenuli formiranje koordinacionog formuma među muslimanima (Muslimanski savjetodavni komitet) Nedvetu ‘l-‘ulema bi opravdala svoje postojanje.
Ahmet Alibašić
|
Bibliografija:
|
|
