Muhammed Asad
(02.07.1980,Poljska-19.02.1992,Granada_Spanija)
|
|
Ime i prezime:
Muhammed Asad
|
|
Datum i mjesto rodjenja:
02.07.1980, Poljska
|
|
Kontakt adresa:
|
Kratka biografija:
Veliki islamski mislilac, Muhammad Asad je jedan od najpoznatijih konvertita na Islam u ovom stoljecu. Rodjen u Poljskoj (tada u sastavu Habzburske monarhije) od oba roditelja Jevreja, Leopold Wise (?) ce preci na islam na Arabijskom poluotoku 1926 nakon posjete Palestini. Radeci kao novinar za jedan becki lis, a na poziv svog daidze, ranih dvadesetih je posjetio Palestinu, tamo se upoznao i odbio ideju cionizma i Izraela protiv koje je pisao do kraja zivota.
Svoj duhovni put u islam prof. Asad je slikovito opisao u jednom od najcitanijih savremenih islamskih djela, Put u Mekku (objavljeno 1953).
Asad je bio osobni prijatelj osnivaca Saudijske Arabije, kralja 'Abdulaziza, i kasnije njegovih sinova.
Asad se interesovao za islamske interese posvuda. Ranih tridesetih godina je tajno posjetio Libiju i pridruzio se Omer Muhtaru u dzihadu protiv Italijana. Nakon toga odlazi u Indiju gdje upoznaje Muhammad Iqbala i s njim uspostavlja izuzetno blisjke veze koje ce potrajati do Iqbalove smrti. Iqbal je i odgovorio od namjere da ide u Turkestan govoreci mu da je prece da pomogne u izgradnji Pakistana. Tako je i ostao u Indiji . Tamo ga Englezi zatvaraju kao gradjanina neprijateljske drzave (Austrije), dok mu roditelji u isto vrijeme umiru u Hitlerovim logorima. Prema vlastitim rijecima, u toku krvavog cijepanja Indije 1947. u barbarskom cinu neimenovanih vinovnika izgubio je 3/4 prijevoda Sahihu-l-Bukharija s komentarom na kome je radio desedt godina. Iako mu, kako kaze, nikad nije naumpalo da ga ponovo prevodi druzenje sa Sahihu-l-Buharijem mu je znacajno olaksalo u pripremi zivotnog djela, prijevoda i komentara Kur'ana.
Nakon osnivanja Pakistana postaje njen drzavljanin, direktor odsjeka za Bliski istok u Mministrastvu vanjskih poslova, te ambasador u Ujedinjenim Nacijama u Njujorku do 1953 kada podnosi ostavku uz obrazlozenje da je Pakistan stao na svoje noge.
Zenio se tri puta. Prva mu je zena (Elza) umrla ubrzo nakon prelaska na islam. Druga je bila Arapkinja, s kojom je dobio i jedino mu dijete, sina Talala. Nakon sto se rastavio s drugom zenom u Njujorku se ozenio Paulom Hamidom. Da bi ocuvao intelektualnu nezavisnost odlazi u Tandzu (Magrib), zatim Portugal, i konacno Spaniju gdje je i umro. Ukopan je u muslimanskom groblju u Granadi.
Djela
Popularno djelo Islam na raspucu (Zagreb: 1995; arapski: Al Islam 'ala muftaraq al turuq; engleski: Islam on the Crossroads. Gibraltar: Dar al-Andalus, 1982) je napisao daleke 1936. Ovo djelo je klasican primjer takozvanog neo-tradicionalnog trenda u savremenoj islamskoj misli. Stampano je desetinama puta.
Asad je 1947. napisao jedno od prvih i ujedno najboljih djela o principima islamske vlasti - (Mabadi' al Dawla fi'l-Islam, The Principles of State and Government in Islam), koje je i danas vrijedno citanja.
Put u Meku (The Road to Mecca. Gibraltar: Dar al-Andalus, 1980) po prvi put izdaje 1953. Djelo je prevedeno na mnoge svjetske jezike, ukljucujuci i bosanski.
Izmedju 1964 i 1980 aktivno je radio na svom zivotnom djelu, inace mnogo hvaljenom, prevodu i komentaru Kur'ana na engleski. (The Message of The Qur'an. Gibraltar: Dar al-Andalus, 1980)
Svoje drugo djelo o islamskoj vlasti objavljuje 1980 (Dacca: Islamic Culture Centre) pod nazivom This Law of Ours (arapski: Shari'atuna hadhihi ili Ovaj nas zakon).
Prijevod prve cetiri knjige Sahih al-Bukharija (od 'Kako je pocela objava' do 'Knjiga Poslanikovih vojni') je izasao iz stampe prvi put 1938 opd nazivom Sahih al-Bukhari: The Early Years of Islam… Being Traditions of the Sayings and Doings of the Prophet Muhammad….
The Islamic Foundation iz Leicestera je objavila njegov kraci traktat The Spirit of Islam 1979.
Smrt ga je prekinula u pisanju drugog dijela memoara pod nazivom Povratak srca svom vatanu ('Awdat al Qalb ila Watanih).
Izvori:
Mustafa Muhammad Al Tahhan, ed. Hadir al 'Alam al Islami - 1992 (Kuweit: Al Markaz al 'Alami li'l Kitab al Islami, 1992) pp. 61-64.
Asadova djela.
Pripremio:
Ahmet Alibasic, 06.12.1998/17.08.1419H.
|
Bibliografija:
|
|
