Mehmed Mujezinović
(1913,Sarajevo-1981,)
|
|
Ime i prezime:
Mehemd Mujezinovic
|
|
Datum i mjesto rodjenja:
1913, Sarajevo
|
|
Kontakt adresa:
|
Kratka biografija:
Hadzi Mehmed ef. Mujezinovic, profesor-konzervator Zavoda za zastitu spomenika kulture BiH, pisac, prevodilac i istaknuti kulturni radnik je rodjen u Sarajevu 29. VII. 1913. godine. Poslije mekteba i osnovne skole, upisao se u Gazi Husrevbegovu medresu, koju zavrsava 1935. Godine. Na jesen iste godine upisuje se na tek osnovanu Visu islamsku seriatsko-teolosku skolu. Diplomirao je u junu 1939.godine. Poslije odsluzenja vojnog roka 1940. godine imnovan je vjerouciteljem na gradjanskim skolama u Sarajevu, gdje ostaje do polovine 1945.godine. Od jeseni te godine sluzi kao muderis-profesor, prvo na zenskoj, a kasnije i ne muskoj Gazi Husrevbegovoj medresi. Jedno vrijeme je bio i sekretar medrese. U augustu 1949.godine zaposljava se u Drzavnoj stampariji. Polovinom 1951. godine preuzima ga tadasnji Zemaljski zavod za zastitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine u svoju sluzbu.Tu je ostao do 1. I. 1980.godine, kada odlazi u mirovinu u svojstvu naucnog saradnika.
Od pokretanja Anala Gazi Husrevbegove biblioteke 1972.godine pa do smrti, bio je clan Redakcionog odbora. Ujedno je bio i njihov tehnicki urednik. Bio je tehnicki urednik i edicije Nase starine, sto ih izdaje Zavod za zastitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine.
-----------------------------------------------------------
Za vise informacija obratite se na: Hafiz Mahmud Traljic. Istaknuti Bosnjaci. Zagreb: Medjunarodna zajednica za pomoc muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., str. 117-22.
|
Bibliografija:
1. Knjige
Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini (3 toma). Sarajevo: Veselin Maslesa, 1974,1977, i 19...
Stari mostovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Maslesa,1969.
Ljetopis Mula Mustafa Sevki Baseksije (prevod s Turskog). Sarajevo: Veselin Maslesa, 1968.
Put na hadz Hadzi Jusufa iz Duvna (prevod s Turskog). Objavljeno u casopisu Zivot, 1974., a zatim ga je Starjesinstvo IZ stampalo kao zasebno djelo 1981. [Ovo je prvi poznati putopis sto ga je napisao neko iz nasih krajeva].
Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. Sarajevo: Drustvo konzervatora BiH, 1968.
2. Clanci
"Posljednji knjizevni radovi hadzi Mehmed ef. Hadzica", El-Hidaje, VIII (1944-45), br. 2-3, str.95-99.
"Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije", Nase starine, IV, 1965.
"Sejh Sejfudin Fehmi ef. Kemura kao graficar", Glasnik VIS-a, 1958, br. 3-5.
"Muhamed Enveri ef. Kadic kao graficar", Glasnik VIS-a, 1959., br. 4-5; 1960, br. 1-2, 7-9, 10-12.
"Hadzi Mujaga Merhamic-Hajri mesnevihan i graficar", u Sabi-arus. Sarajevo, 1974, str. 20-30.
"Diplome kaligrafa Islamovica u Gazi Husrevbegovoj biblioteci", Anali gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga 8, 1972.
"Kolekcija orijentalnih rukopisa biblioteke Mehmed pasine dzamije u Prizrenu", Starine Kosova i Metohije, knjiga II-III, 1963.
"Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrevbegovoj medresi", Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga IV, 1976.
"Biblioteka Mehmed-Razi Velihodza, sejha i muderisa Gazi Husrevbegova Hanikaha", Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga V-VI, 1976.
"Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslovenskim zbirkama prepisa u Iraku", Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, knjiga V-VI, 1978.
"Govor Bozijeg poslanika Muhameda a.s. na Tebuku" (prevod s arapskog), El-Hidaje, VII (1943-44), br. 4-5, str. 120-21.
"Islamski rukopisi u Bosni i Hercegovini i njihovo ukrasivanje", Zemzem, godina XIV (1981), br. 1, str. 11-15.
Mujezinovic je bio saradnik enciklopedija:
Enciklopedija likovnih umjetnosti. Beograd: Knjizevne novine, 1961.
Ljepote i znamenitosti Bosne i Hercegovine. Beograd: Knjizevne novine, 1961.
|
|
