Ali Fehmi Džabić
(1853,Mostar-1918,Istambul)
|
|
Ime i prezime:
Ali Fehmi Dzabic
|
|
Datum i mjesto rodjenja:
1853, Mostar
|
|
Kontakt adresa:
|
Kratka biografija:
Ali Fehmi Dzabic je rodjen 1853. u Mostaru. Namjesten je za mostarskog muftiju 1884.
Austro-ugarska Zemaljska Vlada Bosne i Hercegovine je reorganizirala muslimanske vjerske institucije kako bi ih drzala pod kontrolom. Vec od 1886., muslimani Sarajeva su tezili ka vjerskoj autonomiji, dok se i nezadovoljstvo istih u Hercegovini, pod Dzabicevim vodjstvom, rapidno uvecavalo. Dzabic je trazio vjersku autonomiju na konferenciji bosansko-hercegovackih muslimana, odrzanoj 1893. u Sarajevu, ali je njegov zahtjev ostao u manjini. Od 1899. nadalje, pokret za vjersku autonomiju muslimana Hercegovine, pod Dzabivecim rukovodstvom, je usao u aktivnu fazu. Pokret se povezao sa pravoslavnim Srbima koji su, isto tako, trazili vjersku autonomiju. Austro-ugarski autoriteti su proganjali Dzabicevu grupu, tako da je skinut sa duznosti muftije 1900. U medjuvremenu, pokret se poceo siriti i u Bosni, tako da su vlasti bile primorane uci u pregovore. Nikakav dogovor nije postignut, jer su austro-ugarske vlasti bile nevoljne da prihvate odredjene paragrafe u predlozenom ustavu, a koji su se odnosili na izbor organa za vjersku administraciju, i na ozvanicavanje reisul-uleme od strane sejhul-Islama u Istanbulu. 1902., kada je Dzabic zajedno sa pet prijatelja otisao na savjetovanje u Istanbul, bi mu zabranjen povratak u domovinu, i ostao je u Istanbulu sve do smrti. Predavao je arapski jezik i literaturu na univerzitetu, i objavio veliki broj clanaka u raznim zurnalima. Povodom aneksije Bosne i Hercegovine 1908., napisao je pamflet na arapskom, upucen parlamentarcima u arapskim zemljama, a u kojem je napao austro-ugarsku vladavinu nad Bosnom i Hercegovinom, i tursku vladu zbog povladjivanja. Kao rezultat, bio je odstranjen sa univerziteta. Umro je u Istanbulu 1918.
|
Bibliografija:
Nacinio je antologiju poezije ashaba koju je htio objaviti u tri toma, zajedno sa sopstvenim komentarom. No, uspio je objaviti samo jedan: Husn al-sahaba fi sharh ash'ar al-sahaba. Takodjer je napisao i komentar na Ebu Talibovu pjesmu koju je ovaj napisao u odbranu Muhammeda s.a.v.s., i koji je objavljen 1327 h.g. u Istanbulu.
Izvori:
Djurdjev, Branislav, Encyclopedia of Islam, (new ed.), B. Lewis, Ch. Pellat and J. Schaht (ed.), Leiden: E.J.Brill, 1983; V.Skaric, Osman Nuri Hadzic i N. Stojanovic, Bosna i Hercegovina pod austro-ugarskom upravom, Srpski narod u XIX veku, Beograd: n.p., 1938; M. Handzic, Knjizevni rad bosansko-hercegovackih muslimana, Sarajevo: n.p., 1934
|
|
